PROBIOTICI, PREBIOTICI, SINBIOTICI – PROŠLOST, SADAŠNJOST, BUDUĆNOST

Prof.dr.sci Midhat Jašić

Uvod

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, ako se uzimaju u odgovarajućoj dozi, imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina (FAO/WHO). Prebiotici su sastojci hrane koji induciraju rast ili aktivnost probiotika, dok su simbiotici pripravci koji sadrže kombinaciju pro i pre biotika. Dostupni su potrošaćima kao funkcionalna hrana, dodaci prehrani ili lijekovi.

Prošlost

Blagotvorno djelovanje probiotika poznato je stoljećima jer su ih ljudi unosili putem fermentirane hrane. Za njihovo moderno razumijevanje zaslužan je Luj Paster kao i nobelovac Elie Metchnikoff. Početkom dvadesetog stoljeća predložene je terapija za liječenje neravnoteže crijevne mikroflore, a uključivala je unos blagotvornih probiotičkih bakterija.

Sadašnjost

Primjena probiotika posljednjih je godina u neprekidnom porastu, jer pokazuju učinkovitost u prevenciji, tretmanu i podršci liječenju različitih bolesti. Probiotici imaju tri područja djelovanja: intestinalna normalizacija, imunomodulacija i metabolički efekti. Kod intestinalne normalizacije inhibiraju potencijalno patogene mikroorganizame, održavaju integritet crijevne mukoze, omogućavaju regulacija pokreta crijeva, smanjenjuju pH crijeva kroz proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), vrše biosintezu bakteriocina, konkurentno blokiraju mjesta prijanjanja nutrijenata i natječu se za hranjive tvari. Kod imunomodulirajućeg djelovanja probiotici jačaju imunitet, ublažiavaju simptome alergija na hranu i kontroliraju upalne bolesti crijev (IBD), održavaju i razvijaju crijevno limfno tkivo GALT (Gut associated lymphoid tissue), koje služi za sprečavanje djelovanja štetnih formi antigena kao i induciranje imunološke tolerancije. Značajniji metabolički efekti probiotika su biosinteza vitamina, poboljšanje probave, smanjenje hipersenzitivnosti na laktozu, kiselinska dekonjugacija žučnih soli itd.

Suvremeni stil života uz stres, nebalansiranu prehrana, često uzimanje antibiotika, mogu znatno narušiti ravnotežu crjevne mikroflore. Probiotici, ovisno o vrsti soja i dozi, imaju ulogu u liječenju i prevenciji takvih bolesnih stanja probavnog sistema, alergija, vaginalnih infekcija, infekcija mokraćnih puteva. Značajna je njihova primjena u dojenštvu, adolescenciji, trudnoći, za jačanje imuniteta.Primjenjuju se i kod dijareja ali i opstipacije.
Probiotici su uglavnom bakterije iz roda Lactobacillus (Acidophilus, Rhamnosus, Plantarum, Reuteri, Bulgaricus,Sporogens Casei) i Bifidobacterium (32 different species: Longum, Bifidum, infantis itd.), mada se koriste i drugi mikroorganizmi. Moraju zadovoljiti brojne kriterije kako bi se primenjivali za preveniranje i liječenje određenih stanja, a učinkovitost i sigurnost mora biti klinički dokazana. Značajan aspekt tematike probiotika čini i legislativa, odnosno zdravstvene tvrdnje, što je u nadležnosti EFSA i IPA (International Probiotic assotiation).

Budućnost

Eksponencionalni rast interesa kao i proizvodnje mikoorganizama s korisnim učincima na zdravlje i izučavanje crijevne mikrobiote kao zasebnog „virtualnog“ organa, rezultirali su velikim tržišnim potencijalom za probiotike i prebioike kao kategorije u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Molekularna mikrobiološka analiza je povećala razumijevanje raznolikosti i filogenosti korisnih sojeva i njihovih funkcija. Ove moderne tehnike, uključujući i metode genotipizacije, postaju sve više važne za identifikaciju vrsta i za diferencijaciju probiotičkih sojeva. Precizna klasifikacija i identifikacija probiotičkih sojeva daju jaku oznaku njegovog tipičnog staništa i porijekla, sigurnosti, farmacutske primjenjivosti i pruža mogućnosti praćenja kvalitete proizvoda.