HUMANI MIKROBIOM I PROBIOTICI: UTICAJ NA PEDIJATRIJSKU POPULACIJU

Doc.dr.sci. Hajrija Maksić, dr.med.

Stalni napredak naučnih saznanja o sastavu i funkciji humanog mikrobioma različitih organskih sistema kao što su koža, digestivni trakt, disajni putevi, urogenitalni trakt, doprinosi razumijevanju mehanizma povoljnog efekta probiotika. Međusobne interakcije mikroba i njihove interakcije sa ljudskim organizmom su od značaja za odabir probiotika za pedijatrijsku populaciju. Premda naša saznanja napreduju brzo, postoji mnogo nepoznanica o funkcionalnim i metaboličkim sposobnostima mikrobioma. Na temelju dosadašnjih saznanja, probiotici mogu mijenjati sastav i funkciju mikrobioma. U brojnim studijama, probiotici su imali povoljan učinak kod različitih bolesti u pedijatrijskoj gastroenterologiji. Ta stanja uključuju nekrotizirajući enterokolitis, proljev povezan s antibioticima i kolitis, akutni gastroenteritis i sindrom iritabilnog crijeva. Za sada nije jasno da li probiotici u dišnim putevima mogu uticati na funkciju mikrobioma tako da utiču na tok astme i atopijskog dermatitisa. Razumijevanje efekata probiotika na mikrobiom bi trebalo olakšati odabir optimalnih probiotičkih sojeva za određene bolesti u budućnosti.
Klučne riječi: mikrobiom, probiotik, pedijatrijska populacija