PRIMENA PROBIOTIKA U TOKU UZIMANJA ANTIBIOTIKA
Mr sci.farm.spec. Davor J. Korčok
Antibiotici, uz analgetike, spadaju u najčešće korišćene lekove u humanoj medicini, što usled njihove racionalne, ali i usled neracionalne upotrebe. Antibiotici imaju brojna neželjena dejstva od kojih je dijareja jedan od najčešćih i najznačajniji. Pod antibiotskim prouzrokovanom dijarejom smatra se svaka dijareja koja nastaje od početka primene do 6 nedelja nakon prestanka uzimanja antibiotika. Antibiotici koji najčešće dovode do dijareje su klindamicin, cefalosporini, ampicilin i amoksicilin. Mehanizam nastanka antibiotski prouzrokovane dijareje je poremećaj ravnoteže crevne flore nastao kao posledica toga što antibiotici neselektivno uništavaju i korisne bakterije koji su normalnio stanovnici flore disgestivnog trakta.
Probiotici pomažu u tome što smanjuju kolonizaciju patogenih organizama tako što kompetitivnim mehanizmom inhibiraju njihovu adheziju na površinu mukoze. Retki bakterijski probiotici su otporni na delovanje antibiotika. Kultura Saccharomyces boulardii u odnosu na bakterijske probiotske kulture ima nekoliko prednosti od kojih su svakako najznačajnije dve: otpornost na antibiotike i nemogućnost transfera gena odgovornih za antibiotsku rezistenciju. Pored tretmana osoba obolelih od antibiotski prouzrokovane dijareje, probiotski sojevi imaju veliku ulogu i u primarnoj prevenciji, sekundarnoj prevenciji, terapiji recidiva kao i u terapiji rezistentne bolesti.