SAVREMENI ASPEKTI PRIMENE PROBIOTIKA
Mr.sci. Goran Vukomanović, dr.med.
Gastrointestinalni trakt (GIT) ljudi naseljava oko 1014 mikroorganizama što je oko 10 puta više nego ukupan broj humanih ćelija1. Identifikovano je 2172 različitih mikororganizama koji su klasifokovani u 12 različitih razreda od kojih 93,5% pripada razredima Proteobacteria, Firmicutes, Actinobacteria i Bacteroidetes.
U zavisnosti od načina porođaja, dominantna flora kod vaginalnog porođaja je laktobacilus dok je kod rođenih carskim rezom dominantna flora bakterioides i fakultativnim anaerobima (Clostridium sp)1. Do treće godine života se formira mikorbiota GIT-a i ista je kod svih članova porodice.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji dati u dovoljnim količinama mogu da imaju pozitivan efekat na zdravlje domaćina. Vrste probiotika: bakterije (Lactobacillus acidophilus, L. bulgaricus, L. helventicus, L. reuteri, L. rhamnosus (LGG), Enterococcus fecium, Bifidobacterium longum, B. breve, B. infantis, B. lactis) i nepatogene gljivice (Saccharomyces boulardii).
Probiotici su prvenstveno upotrebljavani za prevenciju i lečenje dijareje3,4. Kod akutne dijareje primena probiotskih kultura Lactobacillus GG i Saccharomyces boulardi skraćuje vreme trajanja dijareje i ubrzava formiranje stolice3,4. Putnička dijareja je stanje dizbioze te primena probiotskih kultura Lactobacillus GG, L. acidophilus, L. bulgaricus, Streptococcus thermophilus i Saccharomyces boulardi prevenira nastanak dijareje, skraćuje vreme trajanja dijareje i ubrzava formiranje stolice3,4.
Antibiotikom asocirana dijareja nastaje nakon dugotrajne upotrebe antibiotika (ampicillin, amoxicillin, cephalosporin, clindamycin) i dovode do promene sastava intestinalne mikroflore i proliferacije bakterija koje su rezistentne na primenjen antibiotik kao što su Clostridium difficile, S. aureus, Candida spp. U prevenciji i terapiji korsti se Saccharomyces boulardi (proteoliza C. difficile toksina A i B, zaustavlja sekreciju i gubitak hlorida, pospešuje stvaranje sekretornog IgA i otporan na sve antibiotike)4,6.
Nektrotizirajući enterokolitis (NEC) je bolest prematurusa sa inflamacijom i nekorzom celog zida creva i posledičnom perforacijom creva. Primena probiotoka smanjuje učestalost NEC-a. Primena kombinovanih probiotskih kultura (L. acidophilus, L. casei, L. delbrueckii subs. bulgaricus, L. plantarum, tri Bifidobacterium strains: B. breve, B. longum, B. infantis, and Streptococcus salivarius subs. Thermophilus) kod ulceroznog kolitisa može dovesti do pospešivanja remisije, a kod Kronove bolesti primena L. rhamnosus GG. Iritabilni kolon (IBS) je funkcionalna bolest creva u čijoj osnovi je najverovatnije disbioza koja dovodi do malapsobpcije žučnih kiselina u kolonu i povećanoj sekreciji mukusa koja dovodi do dijareje. Bakterije iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium su odgovorne za transport žučnih soli u kolon.
Probiotici su živi mikroorganizmi sa multiplim mehanizmom delovanja, koji su bezbedni za primenu u odgovarajućoj količini i adekvatnom izboru probiotskog soja.
Literatura:
- Thursby E and Juge N. Introduction to the human gut microbiota. Biochem. J. 2017; (474): 1823–1836. doi: 10.1042/BCJ20160510.
- Cameron D, Hock QS, Kadim M, Mohan N, Ryoo E, Sandhu B, Yamashiro Y, Jie C, Hoekstra H, Guarino A. Probiotics for gastrointestinal disorders: Proposed recommendations for children of the Asia-Pacific region. World J Gastroenterol. 2017 Dec 7;23(45):7952-7964
- Guarino A, Ashkenazi S, Gendrel D, Vecchio A, Shamir YR, and Szajewska H. European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/European Society for Pediatric Infectious Diseases Evidence-Based Guidelines for the Management of Acute Gastroenteritis in Children in Europe: Update 2014. JPGN.2014;59: 132–152.
- Goldenberg JZ, Yap C, Lytvyn L, Lo CK, Beardsley J, Mertz D, Johnston BC. Probiotics for the prevention of Clostridium difficile-associated diarrhea in adults and children. Cochrane Database Syst Rev. 2017 Dec 19;12:CD006095. doi: 10.1002/14651858.CD006095.pub4.
- Daliri EB, Lee BH. New perspectives on probiotics in health and disease. Food Sci Human Wellness 2015; 4:56–65. doi:10.1016/j.fshw.2015.06.002